četvrtak, 31. siječnja 2013.

SUSTAV UPC

     Sustav UPC- radi se o upotrebi linijskog koda (bar code) koji se nanosi na ambalažu artikla i koji se može strojno očitati i tako identificirati proizvod. UPC šifra je identifikacijska.
  • Prvo mjesto je brojka sustava označavanja (0- sva roba koja nema prefiks, 2- s promjenjivom težinom, 3- farmaceutski, 4- interne oznake, 5- kuponi, 1, 6, 7, 8, 9- neiskorišteni)
  • Sljedećih pet mjesta je šifra proizvođača
  • Slijedi pet mjesta za šifru artikla
  • na kraju- kontrolni broj

srijeda, 30. siječnja 2013.

STRUKTURA EAN KODA

     Struktura EAN koda je standardna; sastoji se od grupe brojeva koji sadrže podatke o:
  • zemlji porijekla robe
  • proizvođaču
  • samom proizvodu
     U standardnom EAN 13 kodu, uz 12 brojeva trinaesti broj je KONTROLNI BROJ.

ponedjeljak, 28. siječnja 2013.

SUSTAVI OZNAČAVANJA PROIZVODA

     Sustavi označavanja proizvoda:
  • UPC ( Universal Product Code)
  • EAN ( European Article Numbering)
     Sustav EAN- primjena počinje 1977. godine. Šifra se sastoji od 13 znamenaka. a kratka verzija od 8 znamenaka. Danas EAN organizacija broji više od 90 zemalja članica u cijelom svijetu koje djeluju preko nacionalnih organizacija. Hrvatski EAN centar ( CRO-EAN) nosi od 1992. g. oznaku 385.
     Sustavom EAN stvoreni su preduvjeti za racionalizaciju vođenja zaliha u trgovini, a prednosti za potrošače bile su u brzini naplate i boljoj informaciji. Šifra EAN ima samo identificirajući karakter. Važno je da se svaki artikl označen jednoznačnim brojem može identificirati na svakom mjestu, bilo gdje u svijetu.

     Šifre artikala mogu se koristiti za sljedeće radnje:
  • pronalaženje podataka u datoteci
  • unošenje podataka u datoteku
  • uspoređivanje s datotekom

subota, 26. siječnja 2013.

LOGISTIKA

     Logistika- proces planiranja, implementacije, kontrole toka i uskladištenja sirovina, poluproizvoda i gotovih proizvoda te pripadajućih informacija od mjesta nastanka do mjesta potrošnje, s ciljem zadovoljenja zahtjeva kupaca.
     Svrha logistike je stalno usavršavanje protoka informacija kroz poduzeće.
    
     Ciljevi logistike:
  • smanjenje zaliha
  • skraćivanje vremena protoka
  • smanjenje vremena reakcija

petak, 25. siječnja 2013.

DISTRIBUCIJSKI KANALI

     Distribucijski kanali- označavaju put robe od proizvođača do potrošača.

      Dijele se na: 
  • Izravni kanali distribucije- kanali putem kojih proizvođači sami prodaju svoje proizvode krajnjim korisnicima.
  • Neizravni kanali distribucije- koriste se često jer većina poduzeća nema financijske mogućnosti da samostalno organizira prodaju pa u tom slučaju prepuštaju drugim poduzećima da to obave.

četvrtak, 24. siječnja 2013.

DISTRIBUCIJA

     Distribucija- strujanje gospodarskih dobara između proizvođačkih i potrošačkih jedinica. Funkcije distribucije odnose se na premošćivanje prostornih, vremenskih, kvantitativnih i kvalitativnih različitosti između proizvodnje i potrošnje da bi se obavio promet dobara.
  
     Funkcije mogu biti:
  • integrirane
  • neintegrirane 
     Sudionici u distribuciji:
  • AGENTI- POSREDNICI ( brokeri, predstavnici proizvođača, prodajni agenti)
  • FACILI- TATORI (prijevoznici, samostalna skladišta, banke...)

srijeda, 23. siječnja 2013.

FUNKCIJE MEĐUNARODNOG MONETARNOG FONDA

     Tri glavne funkcije fonda:
  • Nadzor
  • Tehnička pomoć
  • Financijska pomoć
     Najvažnije vrste zajmova fonda:
  • Stand- by aranžmani
  • Proširena mogućnost financiranja
  • Dopunsko financiranje
  • Zajmovi za strukturno prilagođavanje
  • Standardi za dobru praksu
  • Standardi povećane transparentnosti 
  • Financijski sektor
  • Uključivanje privatnog sektora
  • Liberalizacija kapitalnih sektora 
  • Socijalno-politički standardi

utorak, 22. siječnja 2013.

MEĐUNARODNI MONETARNI FOND

     Sporazumom u Bretton Woodsu 1944. godine stvoren je Međunarodni monetarni fond.

     Svrha osnivanja fonda:
  • poticati međunarodnu monetarnu suradnju
  • poticati tečajnu stabilnost i urediti tečajne aranžmane
  • poticati rast i visok stupanj zaposlenosti
  • osigurati financijsku pomoć zemljama prilikom platno- bilančnog prilagođavanja
     Međunarodni monetarni fond je međunarodna organizacija sa 185 članica zemalja.

     Ciljevi:
  • promoviranje međunarodne monetarne suradnje
  • poticanje ekspanzije ravnotežnog rasta međunarodne trgovine
  • promoviranje stabilnosti deviznog tečaja
  • pomoć u uspostavljanju multilateralnog sustava plaćanja
  • davanje zajmova zemljama članicama s problemima u platnoj bilanci

ponedjeljak, 21. siječnja 2013.

ODRŽIVI RAZVOJ

     Održivi razvoj je održavanje ravnoteže između ljudske potrebe za poboljšanjem životnog standarda i ostvarivanja boljitka te očuvanja prirodnih resursa i ekosustava o kojima ovisimo. Održivi razvoj uključuje zaštitu okoliša i ekonomski razvoj.

     Politike koje promiču energiju za održivi razvoj:
  • Regulacije i standardi kojima se smanjuje onečišćenje zraka
  • Ekonomski instrumenti (porezi)
  • Javno istraživanje i razvoj te poticaji privatnim istraživanjima i razvoju
  • Inicijative za održivu potrošnju
  • Reforma energetskih i transportnih subvencija
      Tri važna načina na koja je energija povezana s održivim razvojem:
  • Energija je izvor stresa za okoliš
  • Energija kao motor makroekonomskog rasta
  • Energija kao preduvjet za zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba

subota, 19. siječnja 2013.

ZEMLJE U RAZVOJU

     Karakteristike zemalja u razvoju:
  • ograničenja međunarodne trgovine, državno vlasništvo, nadzor velikih industrijskih poduzeća
  • visoka inflacija
  • slabe kreditne institucije
  • tečajevi snažno upravljani od države
  • prirodni resursi i poljoprivredna dobra- važan dio izvoza
  • pokušaji izbjegavanja plaćanja poreza dovodi do korumpiranosti
  • oslanjanje na financijske priljeve iz inozemstva za financiranje domaćih ulaganja
     Zemlje u razvoju svoje deficite financiraju putem:
  • financiranje izdavanjem obveznica
  • financiranje zaduživanjem kod banaka
  • službeno pozajmljivanje

petak, 18. siječnja 2013.

VANJSKI DUG, ZADUŽIVANJE I RAZVOJ

     Posljedica ekonomskih transakcija svih domaćih sektora prema inozemstvu je zaduženost zemlje prema inozemstvu. Vanjsku ili inozemnu zaduženost neke zemlje čini zaduženost svih sektora i uključuje vanjski dio javnog duga države te zaduživanje u inozemstvu poduzeća, kućanstva i banaka. Do promjene zaduženosti može doći zbog djelovanja endogenih ili egzogenih uzroka.

     Endogeni uzroci zaduženosti:
  • Prekomjerna razina svih oblika potrošnje i prekomjerni uvoz robe i usluga
  • Nerealna razvojna politika
  • Pogoršanje ekonomske i političke situacije u zemlji
     Egzogeni uzroci zaduženosti:
  • Promjene kamatnih stopa
  • Ocjene kreditnog rejtinga zemlje
  • Promjene tečaja valute u kojoj je dug zaključen

četvrtak, 17. siječnja 2013.

MIGRACIJA

     Najvažniji razlozi migracije radne snage su:
  • Nedovoljna ponuda odgovarajuće radne snage u zemljama odredišta
  • Rast plaća u razvijenim zemljama ugrožava profit
  • Promjena u kvalifikacijskoj strukturi stanovništva
  • Starenje stanovništva u razvijenim zemljama
     Nelegalna migracija- uključuje one koji legalno prijeđu granicu, ali im istekne u međuvremenu radna dozvola ili dozvola boravka i oni koji nelegalno prijeđu samu granicu. Prednosti nelegalne migracije više su na strani poslodavaca jer nelegalni migranti prihvaćaju niže plaće i nepovoljnije uvjete rada.

     Virtualna mobilnost radne snage- predstavlja novi oblik mobilnosti rada. Naziva se i e- tržišta rada.

     Odljev mozgova- gubitak visoko obrazovanih ljudi koji odlaze u inozemstvo znači smanjenje u akumulaciji ljudskog kapitala i znanja.

     Migracija ili preseljavanje stanovništva- predstavlja prostornu pokretljivost stanovništva. Unutarnja migracija podrazumijeva preseljenje osoba unutar zemlje. Vanjska migracija podrazumijeva preseljenje osoba iz jedne države u drugu s namjerom stalnog nastanjenja.

srijeda, 16. siječnja 2013.

UTJECAJ RECESIJE NA HRVATSKA PODUZEĆA

     U Hrvatskoj je do travnja 2010. godine osnovano: 2529 trgovačkih društava, od čega 2507 društva s ograničenom odgovornošću.
     2009. godine osnovano je: gotovo tisuću tvrtki više, točnije 3471 i 32 ostala trgovačka društva. Brisanih iz sudskog registra bilo je prošle godine 369.
     U prva tri mjeseca 2010. prijavljeno je 2067 obrta, ali je istodobno odjavljeno 4976. Najveći pad odjava bio je u trgovini te uslužnom i proizvodnom zanatstvu. Prema Obrtnom registru zatvoreno je više od tisuću trgovačkih obrta te isto toliko proizvodnih i uslužnih zanata, ali je bilo najmanje odjavljenih frizerskih i kozmetičkih obrta.

utorak, 15. siječnja 2013.

FINANCIJSKA KRIZA

     Financijska kriza je poremećaj na financijskom tržištu koji ometa rad i obavljanje glavnih funkcija na tom tržištu.

     Uzroci financijske krize:
  • Porast zaduživanja i zaduženosti
  • Egzogeni međunarodni negativni šokovi
  • Izloženost tečajnom riziku
  • Volatilnost međunarodnog kratkoročnog kreditiranja i globalno širenje krize
     Za oporavak krize pomažu vanjski faktori:
  • Ekonomski rast u svijetu
  • Rast cijena
  • Povratak kapitala
     Domaći faktori:
  • Vanjsko prilagođavanje
  • Realni tečajevi
  • Niska inflacija
     Politike koje se preporučuju za oporavak i rast su:
  • Fiskalna disciplina
  • Povećanje izvoza
  • Institucionalna podrška za reforme
  • Socijalna politika

ponedjeljak, 14. siječnja 2013.

VALUTNA KRIZA

     Valutna kriza je poremećaj na valutnom tržištu u kojemu špekulativni napad na valutu vodi devalvaciji ili dolazi do situacije da vlasti prodaju svoje devizne rezerve ili podižu kamatnu stopu kako bi obranile svoj tečaj.
     Modeli valutnih kriza:
     Model 1. generacije može nastati:
  • Prema ulozi međunarodnih investitora u nastanku krize
  • Prema razlogu nastanka krize
     Model 2. generacije temelji se na:
  • Nositelji vlasti imaju razloga za napuštanje fiksnoga deviznog režima
  • Postoje troškovi održavanja fiksnoga deviznog režima
     Model 3. generacije:
  • Izraženija uloga očekivanja
  • Povezanost deviznog tečaja i domaćeg financijskog sektora analizira se samo u trećoj generaciji modela, što čini model začaranog kruga posebno prikladnim za analizu twin kriza.
     Twin kriza je bankarska kriza domaćeg financijskog sektora i valutna kriza.

nedjelja, 13. siječnja 2013.

EKONOMSKI RAST U GLOBALIZACIJSKIM UVJETIMA

     Ekonomski rast se definira kao povećanje godišnjeg neto proizvoda jednog gospodarstva.
  • Ekstenzivni rast- postoji ako veličina neto proizvoda raste, ali sporije nego stanovništvo.
  • Intezivni rast- nastaje kada raste proizvod, tj. kad je stopa rasta proizvoda viša od stope rasta stanovništva.

utorak, 8. siječnja 2013.

GLOBALIZACIJA

     Globalizacija je proces kojim se smanjuje ili potpuno ukidaju prepreke u međunarodnoj razmjeni i povećava ekonomska integracija među zemljama. Globalizacija dovodi do nastanka globalnog tržišta, jačanja međupovezanosti nacionalnih gospodarstava i postaje nemoguće da zemlje svijeta pasivno promatraju suvremene globalizacijske trendove i procese.

     Uzroci globalizacije:
  • Razvoj tehnologije
  • Brzina i troškovi transporta
  • Kraj Hladnog rata
  • Globalni problemi
  • Liberalizacija
     Prednosti globalizacije:
  • Porast obujma međunarodne trgovine
  • Promoviranje slobodne trgovine
  • Uklonjene su carine
  • Znatne međunarodne kulturološke razmjene
  • Povećan broj međunarodnih putovanja i migracije ljudi
  • Razvoj globalne komunikacijske infrastrukture
     Nedostaci globalizacije:
  • Međunarodno širenje brojnih bolesti kao rezultat pojačane mobilnosti ljudi i životinja
  • Prijetnja prijenosa financijskih kriza
  • Kriminal
  • Terorizam
  • Prijetnja nacionalnim i regionalnim kulturama i identitetu

ponedjeljak, 7. siječnja 2013.

MEĐUNARODNE FINANCIJSKE KRIZE

     Uzroci financijske krize:
  • Porast zaduživanja i zaduženosti
  • Egzogeni međunarodni negativni šokovi
  • Izloženost tečajnom riziku
  • Volatilnost međunarodnog kratkoročnog kreditiranja i globalno širenje krize kao zarazne bolesti

petak, 4. siječnja 2013.

POLITIKA UNUTARNJE I VANJSKE RAVNOTEŽE

     Najvažnije vladine politike:
  • Fiskalna politika- upravljanje državnim izdacima i porezima
  • Monetarna politika- utvrđivanje kamatnih stopa i ponude novca
  • Tečajna politika- upravljanje međunarodnom vrijednosti domaće valute
  • Međunarodna trgovinska politika- mjere kojima se utječe na obujam i pravac vanjske trgovine
  • Politika poticanja ponude- usmjerena izravnom poticanju poduzeća da povećaju proizvodnju
  • Politika cijena i dohodaka- uvodi se radi smanjivanja inflacije ili podupiranja rasta dohotka
  • Politika zapošljavanja- usmjerena zaštiti ili stvaranju zaposlenja

četvrtak, 3. siječnja 2013.

PLATNA BILANCA

     Platna bilanca je statističko izvješće o ekonomskim transakcijama "rezidenata" jedne zemlje i nerezidenata. Rezidenti su kućanstva, pojedinci, pravne osobe, neprofitne organizacije, državne agencije i vlada. Ekonomske transakcije uključuju razmjenu robe, usluga, dohodaka, transfera te financijska potraživanja i obveze prema inozemstvu.

     Platnu bilancu kao cjelinu možemo prikazati:

     ( X-M ) + ( PK-OK ) + ( FP-FO ) + ( R ) = ( BP )

     X- izvoz
     M- uvoz
     PK- priljev kapitala
     OK- odljev kapitala
     FP- financijski priljev
     FO- financijski odljev
     R- račun deviznih rezervi

     Pristupi za uravnoteženje bilance:
  • Pristup elastičnosti
  • Apsorbcijski pristup
  • Monetarni i portfolio pristup

srijeda, 2. siječnja 2013.

MULTINACIONALNE KOMPANIJE

     Multinacionalne kompanije su poduzeća koja obavljaju različite poslovne operacije u dvije ili više zemalja i imaju važnu ulogu u svjetskoj trgovini i investicijama.

     Dijele se na:
  • Etnocentrične- imaju sjedište u jednoj zemlji, a podružnice nemaju nikakvu samostalnost.
  • Policentrične- imaju sjedište u jednoj zemlji, razne aktivnosti u više zemalja
  • Geocentrične- imaju diljem svijeta više samostalnih kompanija koje su međusobno povezane.
     Uvjeti uspješnog djelovanja:
  •  jedinstvo upravljanja
  • slična organizacija u različitim zemljama
  • okolina i institucije moraju biti internacionalno orijentirane
  • koordinacija međunarodnih financijskih tržišta
  • stabilnost međunarodnih političkih odnosa           
     Razlozi investiranja u inozemstvu:
  • mogućnost širenja tržišta
  • ostvarivanje ekonomije obujma
  • udovoljavanje potražnji zemlje domaćina
  • kompetitivni motivi
  • osiguranje inputa
  • kontrola vlasništva
  • izbjegavanje trgovinskih ograničenja
  • dugoročni poslovni izgledi