Hrvatskim ambicijama da u skladu s ranije zacrtanim rokovima zemlja postane članicom Europske Unije odjednom su se prepriječile dvije nove nevolje. Obje te nevolje nisu izravno povezane s pregovorima između Europske Unije i Hrvatske, ali će na pregovore možda dramatično utjecati. Riječ je o procesima koji će mijenjati opći odnos Europske Unije prema daljnjem proširenju, pa i prema eventualnom članstvu Hrvatske i koji će izravno pojačati trend koji sve više prevladava u europskoj javnosti, a to je da Europskoj Uniji više ne trebaju nove članice. Prije nego što se analiziraju ove dvije nevolje, treba konstatirati ključnu činjenicu, a to je da je Europska Unija ušla u jednu od najtežih kriza od svojeg osnivanja, krizu koja tjera glavne članice Europske Unije da preispitaju bit svoje organizacije te ozbiljno razmotre njenu budućnost. Ne treba podcjenjivati niti vrlo zlokobne prognoze kako bi ova kriza mogla biti početak kraja Europske Unije kakva je sada, da bi se mogla dramatično transformirati u nešto sasvim drugo, te da Europska Unija u koju će Hrvatska eventualno ući neće biti ona u koju je do sada ulazila. Jedan od tih, za Hrvatsku opasnih procesa, sve je dublja europska financijska kriza, koja se negativno odražava na proces daljnjeg proširenja Europske Unije, ali i situaciju na prostoru koji se u Europskoj Uniji zna nazivati zapadni Balkan. Ta se kriza sada najjače manifestira kroz sadašnji kaos i kolaps Grčke, što ima posebno značenje upravo za prostor jugoistočne Europe. Kao prvo, upravo je Grčka najviše inzistirala na brzom uključivanju ovog prostora u Europsku Uniju, čak je kao rok za to nedavno istaknula 2014. godinu, a sada zbog financijskog kraha potpuno gubi politički kredibilitet u Europskoj Uniji. Grčka je inzistirala da se što prije u Europsku Uniju prime zemlje tzv. zapadnog Balkana- Srbija, Crna Gora, Makedonija, Bosna i Hercegovina i Albanija, a za to je dobila i načelnu podršku Italije. Hrvatska je u sasvim drukčijoj situaciji te s mnogo argumenata tvrdi da je spremna za prijem, ali s obzirom na sve što se sada događa u Europskoj Uniji bit će i prema njoj mnogo sumnjičavosti. Stoga će se s otvaranjem posljednjih poglavlja vjerojatno kasniti, a možda će se i već otvorena pregovaračka poglavlja mnogo teže zatvarati nego što je to itko očekivao.Zbog spomenute grčke krize intenzivnije se razmatraju i jako ozbiljna pitanja o budućnosti same Europske Unije. Očito je da Europa više neće moći računati na raniji rast te da će neke europske regije to osiromašenje mnogo teže podnositi od drugih. Još jednom se pokazuje koliko su u pravu bili oni koji su proteklih godina govorili kako nema važnijeg vanjskopolitičkog prioriteta za Hrvatsku od što hitnijeg ulaska u Europsku Uniju jer će svako odgađanje taj prijem činiti sve težim, a ekonomski i politički položaj Hrvatske pogubnijim.
Nema komentara:
Objavi komentar