- Prvo mjesto je brojka sustava označavanja (0- sva roba koja nema prefiks, 2- s promjenjivom težinom, 3- farmaceutski, 4- interne oznake, 5- kuponi, 1, 6, 7, 8, 9- neiskorišteni)
- Sljedećih pet mjesta je šifra proizvođača
- Slijedi pet mjesta za šifru artikla
- na kraju- kontrolni broj
četvrtak, 31. siječnja 2013.
SUSTAV UPC
Sustav UPC- radi se o upotrebi linijskog koda (bar code) koji se nanosi na ambalažu artikla i koji se može strojno očitati i tako identificirati proizvod. UPC šifra je identifikacijska.
srijeda, 30. siječnja 2013.
STRUKTURA EAN KODA
Struktura EAN koda je standardna; sastoji se od grupe brojeva koji sadrže podatke o:
- zemlji porijekla robe
- proizvođaču
- samom proizvodu
ponedjeljak, 28. siječnja 2013.
SUSTAVI OZNAČAVANJA PROIZVODA
Sustavi označavanja proizvoda:
Sustavom EAN stvoreni su preduvjeti za racionalizaciju vođenja zaliha u trgovini, a prednosti za potrošače bile su u brzini naplate i boljoj informaciji. Šifra EAN ima samo identificirajući karakter. Važno je da se svaki artikl označen jednoznačnim brojem može identificirati na svakom mjestu, bilo gdje u svijetu.
Šifre artikala mogu se koristiti za sljedeće radnje:
- UPC ( Universal Product Code)
- EAN ( European Article Numbering)
Sustavom EAN stvoreni su preduvjeti za racionalizaciju vođenja zaliha u trgovini, a prednosti za potrošače bile su u brzini naplate i boljoj informaciji. Šifra EAN ima samo identificirajući karakter. Važno je da se svaki artikl označen jednoznačnim brojem može identificirati na svakom mjestu, bilo gdje u svijetu.
Šifre artikala mogu se koristiti za sljedeće radnje:
- pronalaženje podataka u datoteci
- unošenje podataka u datoteku
- uspoređivanje s datotekom
subota, 26. siječnja 2013.
LOGISTIKA
Logistika- proces planiranja, implementacije, kontrole toka i uskladištenja sirovina, poluproizvoda i gotovih proizvoda te pripadajućih informacija od mjesta nastanka do mjesta potrošnje, s ciljem zadovoljenja zahtjeva kupaca.
Svrha logistike je stalno usavršavanje protoka informacija kroz poduzeće.
Ciljevi logistike:
Svrha logistike je stalno usavršavanje protoka informacija kroz poduzeće.
Ciljevi logistike:
- smanjenje zaliha
- skraćivanje vremena protoka
- smanjenje vremena reakcija
petak, 25. siječnja 2013.
DISTRIBUCIJSKI KANALI
Distribucijski kanali- označavaju put robe od proizvođača do potrošača.
Dijele se na:
Dijele se na:
- Izravni kanali distribucije- kanali putem kojih proizvođači sami prodaju svoje proizvode krajnjim korisnicima.
- Neizravni kanali distribucije- koriste se često jer većina poduzeća nema financijske mogućnosti da samostalno organizira prodaju pa u tom slučaju prepuštaju drugim poduzećima da to obave.
četvrtak, 24. siječnja 2013.
DISTRIBUCIJA
Distribucija- strujanje gospodarskih dobara između proizvođačkih i potrošačkih jedinica. Funkcije distribucije odnose se na premošćivanje prostornih, vremenskih, kvantitativnih i kvalitativnih različitosti između proizvodnje i potrošnje da bi se obavio promet dobara.
Funkcije mogu biti:
Funkcije mogu biti:
- integrirane
- neintegrirane
- AGENTI- POSREDNICI ( brokeri, predstavnici proizvođača, prodajni agenti)
- FACILI- TATORI (prijevoznici, samostalna skladišta, banke...)
srijeda, 23. siječnja 2013.
FUNKCIJE MEĐUNARODNOG MONETARNOG FONDA
Tri glavne funkcije fonda:
- Nadzor
- Tehnička pomoć
- Financijska pomoć
- Stand- by aranžmani
- Proširena mogućnost financiranja
- Dopunsko financiranje
- Zajmovi za strukturno prilagođavanje
- Standardi za dobru praksu
- Standardi povećane transparentnosti
- Financijski sektor
- Uključivanje privatnog sektora
- Liberalizacija kapitalnih sektora
- Socijalno-politički standardi
utorak, 22. siječnja 2013.
MEĐUNARODNI MONETARNI FOND
Sporazumom u Bretton Woodsu 1944. godine stvoren je Međunarodni monetarni fond.
Svrha osnivanja fonda:
Ciljevi:
Svrha osnivanja fonda:
- poticati međunarodnu monetarnu suradnju
- poticati tečajnu stabilnost i urediti tečajne aranžmane
- poticati rast i visok stupanj zaposlenosti
- osigurati financijsku pomoć zemljama prilikom platno- bilančnog prilagođavanja
Ciljevi:
- promoviranje međunarodne monetarne suradnje
- poticanje ekspanzije ravnotežnog rasta međunarodne trgovine
- promoviranje stabilnosti deviznog tečaja
- pomoć u uspostavljanju multilateralnog sustava plaćanja
- davanje zajmova zemljama članicama s problemima u platnoj bilanci
ponedjeljak, 21. siječnja 2013.
ODRŽIVI RAZVOJ
Održivi razvoj je održavanje ravnoteže između ljudske potrebe za poboljšanjem životnog standarda i ostvarivanja boljitka te očuvanja prirodnih resursa i ekosustava o kojima ovisimo. Održivi razvoj uključuje zaštitu okoliša i ekonomski razvoj.
Politike koje promiču energiju za održivi razvoj:
Politike koje promiču energiju za održivi razvoj:
- Regulacije i standardi kojima se smanjuje onečišćenje zraka
- Ekonomski instrumenti (porezi)
- Javno istraživanje i razvoj te poticaji privatnim istraživanjima i razvoju
- Inicijative za održivu potrošnju
- Reforma energetskih i transportnih subvencija
- Energija je izvor stresa za okoliš
- Energija kao motor makroekonomskog rasta
- Energija kao preduvjet za zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba
subota, 19. siječnja 2013.
ZEMLJE U RAZVOJU
Karakteristike zemalja u razvoju:
- ograničenja međunarodne trgovine, državno vlasništvo, nadzor velikih industrijskih poduzeća
- visoka inflacija
- slabe kreditne institucije
- tečajevi snažno upravljani od države
- prirodni resursi i poljoprivredna dobra- važan dio izvoza
- pokušaji izbjegavanja plaćanja poreza dovodi do korumpiranosti
- oslanjanje na financijske priljeve iz inozemstva za financiranje domaćih ulaganja
- financiranje izdavanjem obveznica
- financiranje zaduživanjem kod banaka
- službeno pozajmljivanje
petak, 18. siječnja 2013.
VANJSKI DUG, ZADUŽIVANJE I RAZVOJ
Posljedica ekonomskih transakcija svih domaćih sektora prema inozemstvu je zaduženost zemlje prema inozemstvu. Vanjsku ili inozemnu zaduženost neke zemlje čini zaduženost svih sektora i uključuje vanjski dio javnog duga države te zaduživanje u inozemstvu poduzeća, kućanstva i banaka. Do promjene zaduženosti može doći zbog djelovanja endogenih ili egzogenih uzroka.
Endogeni uzroci zaduženosti:
Endogeni uzroci zaduženosti:
- Prekomjerna razina svih oblika potrošnje i prekomjerni uvoz robe i usluga
- Nerealna razvojna politika
- Pogoršanje ekonomske i političke situacije u zemlji
- Promjene kamatnih stopa
- Ocjene kreditnog rejtinga zemlje
- Promjene tečaja valute u kojoj je dug zaključen
četvrtak, 17. siječnja 2013.
MIGRACIJA
Najvažniji razlozi migracije radne snage su:
Virtualna mobilnost radne snage- predstavlja novi oblik mobilnosti rada. Naziva se i e- tržišta rada.
Odljev mozgova- gubitak visoko obrazovanih ljudi koji odlaze u inozemstvo znači smanjenje u akumulaciji ljudskog kapitala i znanja.
Migracija ili preseljavanje stanovništva- predstavlja prostornu pokretljivost stanovništva. Unutarnja migracija podrazumijeva preseljenje osoba unutar zemlje. Vanjska migracija podrazumijeva preseljenje osoba iz jedne države u drugu s namjerom stalnog nastanjenja.
- Nedovoljna ponuda odgovarajuće radne snage u zemljama odredišta
- Rast plaća u razvijenim zemljama ugrožava profit
- Promjena u kvalifikacijskoj strukturi stanovništva
- Starenje stanovništva u razvijenim zemljama
Virtualna mobilnost radne snage- predstavlja novi oblik mobilnosti rada. Naziva se i e- tržišta rada.
Odljev mozgova- gubitak visoko obrazovanih ljudi koji odlaze u inozemstvo znači smanjenje u akumulaciji ljudskog kapitala i znanja.
Migracija ili preseljavanje stanovništva- predstavlja prostornu pokretljivost stanovništva. Unutarnja migracija podrazumijeva preseljenje osoba unutar zemlje. Vanjska migracija podrazumijeva preseljenje osoba iz jedne države u drugu s namjerom stalnog nastanjenja.
srijeda, 16. siječnja 2013.
UTJECAJ RECESIJE NA HRVATSKA PODUZEĆA
U Hrvatskoj je do travnja 2010. godine osnovano: 2529 trgovačkih društava, od čega 2507 društva s ograničenom odgovornošću.
2009. godine osnovano je: gotovo tisuću tvrtki više, točnije 3471 i 32 ostala trgovačka društva. Brisanih iz sudskog registra bilo je prošle godine 369.
U prva tri mjeseca 2010. prijavljeno je 2067 obrta, ali je istodobno odjavljeno 4976. Najveći pad odjava bio je u trgovini te uslužnom i proizvodnom zanatstvu. Prema Obrtnom registru zatvoreno je više od tisuću trgovačkih obrta te isto toliko proizvodnih i uslužnih zanata, ali je bilo najmanje odjavljenih frizerskih i kozmetičkih obrta.
2009. godine osnovano je: gotovo tisuću tvrtki više, točnije 3471 i 32 ostala trgovačka društva. Brisanih iz sudskog registra bilo je prošle godine 369.
U prva tri mjeseca 2010. prijavljeno je 2067 obrta, ali je istodobno odjavljeno 4976. Najveći pad odjava bio je u trgovini te uslužnom i proizvodnom zanatstvu. Prema Obrtnom registru zatvoreno je više od tisuću trgovačkih obrta te isto toliko proizvodnih i uslužnih zanata, ali je bilo najmanje odjavljenih frizerskih i kozmetičkih obrta.
utorak, 15. siječnja 2013.
FINANCIJSKA KRIZA
Financijska kriza je poremećaj na financijskom tržištu koji ometa rad i obavljanje glavnih funkcija na tom tržištu.
Uzroci financijske krize:
Uzroci financijske krize:
- Porast zaduživanja i zaduženosti
- Egzogeni međunarodni negativni šokovi
- Izloženost tečajnom riziku
- Volatilnost međunarodnog kratkoročnog kreditiranja i globalno širenje krize
- Ekonomski rast u svijetu
- Rast cijena
- Povratak kapitala
- Vanjsko prilagođavanje
- Realni tečajevi
- Niska inflacija
- Fiskalna disciplina
- Povećanje izvoza
- Institucionalna podrška za reforme
- Socijalna politika
ponedjeljak, 14. siječnja 2013.
VALUTNA KRIZA
Valutna kriza je poremećaj na valutnom tržištu u kojemu špekulativni napad na valutu vodi devalvaciji ili dolazi do situacije da vlasti prodaju svoje devizne rezerve ili podižu kamatnu stopu kako bi obranile svoj tečaj.
Modeli valutnih kriza:
Model 1. generacije može nastati:
Modeli valutnih kriza:
Model 1. generacije može nastati:
- Prema ulozi međunarodnih investitora u nastanku krize
- Prema razlogu nastanka krize
- Nositelji vlasti imaju razloga za napuštanje fiksnoga deviznog režima
- Postoje troškovi održavanja fiksnoga deviznog režima
- Izraženija uloga očekivanja
- Povezanost deviznog tečaja i domaćeg financijskog sektora analizira se samo u trećoj generaciji modela, što čini model začaranog kruga posebno prikladnim za analizu twin kriza.
nedjelja, 13. siječnja 2013.
EKONOMSKI RAST U GLOBALIZACIJSKIM UVJETIMA
Ekonomski rast se definira kao povećanje godišnjeg neto proizvoda jednog gospodarstva.
- Ekstenzivni rast- postoji ako veličina neto proizvoda raste, ali sporije nego stanovništvo.
- Intezivni rast- nastaje kada raste proizvod, tj. kad je stopa rasta proizvoda viša od stope rasta stanovništva.
utorak, 8. siječnja 2013.
GLOBALIZACIJA
Globalizacija je proces kojim se smanjuje ili potpuno ukidaju prepreke u međunarodnoj razmjeni i povećava ekonomska integracija među zemljama. Globalizacija dovodi do nastanka globalnog tržišta, jačanja međupovezanosti nacionalnih gospodarstava i postaje nemoguće da zemlje svijeta pasivno promatraju suvremene globalizacijske trendove i procese.
Uzroci globalizacije:
Uzroci globalizacije:
- Razvoj tehnologije
- Brzina i troškovi transporta
- Kraj Hladnog rata
- Globalni problemi
- Liberalizacija
- Porast obujma međunarodne trgovine
- Promoviranje slobodne trgovine
- Uklonjene su carine
- Znatne međunarodne kulturološke razmjene
- Povećan broj međunarodnih putovanja i migracije ljudi
- Razvoj globalne komunikacijske infrastrukture
- Međunarodno širenje brojnih bolesti kao rezultat pojačane mobilnosti ljudi i životinja
- Prijetnja prijenosa financijskih kriza
- Kriminal
- Terorizam
- Prijetnja nacionalnim i regionalnim kulturama i identitetu
ponedjeljak, 7. siječnja 2013.
MEĐUNARODNE FINANCIJSKE KRIZE
Uzroci financijske krize:
- Porast zaduživanja i zaduženosti
- Egzogeni međunarodni negativni šokovi
- Izloženost tečajnom riziku
- Volatilnost međunarodnog kratkoročnog kreditiranja i globalno širenje krize kao zarazne bolesti
petak, 4. siječnja 2013.
POLITIKA UNUTARNJE I VANJSKE RAVNOTEŽE
Najvažnije vladine politike:
- Fiskalna politika- upravljanje državnim izdacima i porezima
- Monetarna politika- utvrđivanje kamatnih stopa i ponude novca
- Tečajna politika- upravljanje međunarodnom vrijednosti domaće valute
- Međunarodna trgovinska politika- mjere kojima se utječe na obujam i pravac vanjske trgovine
- Politika poticanja ponude- usmjerena izravnom poticanju poduzeća da povećaju proizvodnju
- Politika cijena i dohodaka- uvodi se radi smanjivanja inflacije ili podupiranja rasta dohotka
- Politika zapošljavanja- usmjerena zaštiti ili stvaranju zaposlenja
četvrtak, 3. siječnja 2013.
PLATNA BILANCA
Platna bilanca je statističko izvješće o ekonomskim transakcijama "rezidenata" jedne zemlje i nerezidenata. Rezidenti su kućanstva, pojedinci, pravne osobe, neprofitne organizacije, državne agencije i vlada. Ekonomske transakcije uključuju razmjenu robe, usluga, dohodaka, transfera te financijska potraživanja i obveze prema inozemstvu.
Platnu bilancu kao cjelinu možemo prikazati:
( X-M ) + ( PK-OK ) + ( FP-FO ) + ( R ) = ( BP )
X- izvoz
M- uvoz
PK- priljev kapitala
OK- odljev kapitala
FP- financijski priljev
FO- financijski odljev
R- račun deviznih rezervi
Pristupi za uravnoteženje bilance:
Platnu bilancu kao cjelinu možemo prikazati:
( X-M ) + ( PK-OK ) + ( FP-FO ) + ( R ) = ( BP )
X- izvoz
M- uvoz
PK- priljev kapitala
OK- odljev kapitala
FP- financijski priljev
FO- financijski odljev
R- račun deviznih rezervi
Pristupi za uravnoteženje bilance:
- Pristup elastičnosti
- Apsorbcijski pristup
- Monetarni i portfolio pristup
srijeda, 2. siječnja 2013.
MULTINACIONALNE KOMPANIJE
Multinacionalne kompanije su poduzeća koja obavljaju različite poslovne operacije u dvije ili više zemalja i imaju važnu ulogu u svjetskoj trgovini i investicijama.
Dijele se na:
Dijele se na:
- Etnocentrične- imaju sjedište u jednoj zemlji, a podružnice nemaju nikakvu samostalnost.
- Policentrične- imaju sjedište u jednoj zemlji, razne aktivnosti u više zemalja
- Geocentrične- imaju diljem svijeta više samostalnih kompanija koje su međusobno povezane.
- jedinstvo upravljanja
- slična organizacija u različitim zemljama
- okolina i institucije moraju biti internacionalno orijentirane
- koordinacija međunarodnih financijskih tržišta
- stabilnost međunarodnih političkih odnosa
- mogućnost širenja tržišta
- ostvarivanje ekonomije obujma
- udovoljavanje potražnji zemlje domaćina
- kompetitivni motivi
- osiguranje inputa
- kontrola vlasništva
- izbjegavanje trgovinskih ograničenja
- dugoročni poslovni izgledi
Pretplati se na:
Postovi (Atom)