POREZ NA DODANU VRIJEDNOST- PDV

     Dodana vrijednost- vrijednost koju proizvođač dodaje inputima prije nego što ih proda kao nove proizvode i usluge.
     PDV je uveden zbog potrebe reformiranja cjelokupnog hrvatskog poreznog sustava u novim gospodarskim i političkim okolnostima, fiskalnih zahtjeva koji se nameću poreznom sustavu te zbog potrebe usklađivanja hrvatskog poreznog sustava s poreznim sustavima EU.

     Karakteristike hrvatskog PDV-a:

• porez na promet koji se obračunava u svakoj fazi proizvodno- prodajnog ciklusa
• metoda odredišta- porez se plaća u mjestu isporuke dobara ili usluga
• kreditna metoda
• potrošni tip- oduzimanje ukupnih rashoda za kapitalna dobra od vrijednosti prodaje, čime se izbjegava dvostruko oporezivanje kapitala.

Porezni sustav RH

     Porezni sustav RH čine porezi:

• Državni porezi (porez na dobit, porez na dodanu vrijednost, posebni porezi)
• Županijski porezi (porez na nasljedstva i darove, porez na cestovna i motorna vozila, porez na plovila, porez na automate za zabavne igre)
• Gradski ili općinski porezi (prirez porezu na dohodak, porez na potrošnju, porez na kuće za odmor, porez za korištenje javnih površina)
• Zajednički porezi- porezi od kojih se jedan dio slijeva u državni proračun, a drugi dio u proračun na dva dijela: županija i gradovi, gradovi/općine.
• Naknade za priređivanje igara na sreću

     DOHODAK- razlika između primitka i izdatka za određeno obračunsko razdoblje, po načelu gotovine (blagajne).

     Izvori dohotka:

• dohodak od nesamostalnog rada= poslodavac- radnik- plaća
• dohodak od samostalne djelatnosti
• dohodak od imovine i imovinskih prava
• dohodak od kapitala
• dohodak od osiguranja
• drugi dohodak

POREZNI SUSTAV

     Porezni sustav je ukupnost poreza koji funkcioniraju u određenoj zemlji.

     Čimbenici koji ujteču na porezni sustav:

• ustavno uređenje države
• centralizacija/ decentralizacija poreznog sustava
• veličina teritorija
• broj stanovništva i gustoća nenaseljenosti
• demografska struktura
• veličina javnog sektora
• ekonomske integracije

POREZI

     Porezi su davanje realnih dobara državi i drugim javnopravnim tijelima radi zadovoljavanja javnih potreba od strane javne vlasti.

     Karakteristike poreza:

• prisilnost
• derivativnost/izvedenost
• nepovratnost
• odsutnost neposredne protunaknade
• načelo teritorijalnosti
• načelo državljanstva
• načelo neograničene porezne obveze

FUNKCIJE HRVATSKE NARODNE BANKE

• utvrđuje količinu novca u optjecaju
• utvrđuje opću likvidnost banaka
• brine se o održavanju opće likvidnosti prema inozemstvu
• izdaje novčanice i kovani novac
• kontrolira banke
• propisuje, organizira i usklađuje informacijski sustav
• obavlja određene poslove za RH
• obavlja ostale zakonom utvrđene poslove

     Novi bankovni proizvodi u RH:

• Investicijski fondovi (otvoreni, zatvoreni)
• Forfeitni posao
• Kupnja vrijednosnih papira na kredit
• Usluge skrbništa nad vrijednosnim papirima
• Investicijsko bankarstvo

BANKE

     Banka je dioničko društvo čiji je predmet poslovanja novčanih depozita i davanje kredita i drugih plasmana u obavljanju djelatnosti.

     Osnovne funkcije bankarstva:

• mjenjačka funkcija
• funkcija primanja depozita
• funkcija kreditiranja
• potrebe, konkurencija
• funkcije kreditno garancijske prirode
• funkcija transfera
• funkcija emitiranja vrijednosnih papira

     Vrste banaka:

• Središnje banke
• Depozitno kreditne banke
• Specijalizirane banke
• Univerzalne banke
• Štedionice
• Nebankovne financijske institucije (stambene štedionice, osiguravajuća društva, mirovinski fondovi)

KREDIT

     Kredit (lat. creditum)- ustupanje određene novčane svote od strane financijskih organizacija nekoj osobi uz obvezu da mu ih vrati u dogovorenom roku i plati pripadajuću kamatu.

     Kamata- naknada koju plaća primatelj kredita za korištenje tuđih sredstava.

     Funkcije kredita:

• Mobilizacija i koncentracija sredstava
• Formiranje novčanih rezervi
• Sekundarna emisija novca
• Ubrzanje procesa reprodukcije
• Osiguranje kontinuiteta proizvodnje

     Pojmovnik kredita:

• anuitet
• amortizacija kredita
• grace period vrijeme počeka
• kreditni rizik
• efektivna kamata

MONETARNO-KREDITNA POLITIKA

     Monetarno- kreditna politika je niz mjera monetarnih vlasti koje preko kreditnog sustava i kroz monetarno političke čimbenike trebaju ostvarivati konkretne ciljeve gospodarske politike zemlje. Temeljni cilj monetarno-kreditne politike je osigurati stalan ili što manje potresan gospodarski razvitak.

     Ciljevi:

• postizanje unutrašnje i vanjske monetarne stabilnosti
• osiguranje stabilnosti unutrašnjih cijena
• osiguranje stabilnosti deviznog tečaja
• održavanje optimalne razine ukupne potrošnje

     Instrumenti monetarno-kreditne politike:

• Diskontna politika
• Određivanje likvidnih rezervi
• Politika otvorenog tržišta
• Selekcija kredita
• Mjere kvalitativne kontrole

DEFLACIJA

     Deflacija je poremećaj ravnoteže gospodarskih čimbenika koji se očituje kroz neuravnoteženost robno-novčanih odnosa i ima za posljedicu pad opće razine cijena. Nastaje zbog smanjenja novčane mase i povećanja robnih fondova i usluga.

     Uzroci deflacije:

• smanjenje novčane mase
• povećanje robnih fondova i usluga
• loša konjuktura

MJERE KONTROLE I SUZBIJANJA INFLACIJE

• Mjere administrativne kontrole( tržišno-političke mjere, monetarne mjere, financijsko- političke mjere)
• Mjere stabilizacije gospodarstva(tržišno političke mjere, monetarne mjere, financijsko-političke mjere)
• Valutna reforma(ekonomsko-valutna reforma, tehničko-valutna reforma)

   
     Posljedice inflacije:

• utjecaj inflacije na proizvodnju
• utjecaj inflacije na promet
• utjecaj inflacije na raspodjelu
• utjecaj inflacije na potrošnju
• utjecaj inflacije na vanjsko- ekonomske odnose

INFLACIJA

     Inflacija- svako stanje u kojem efektivna novčana potražnja prevladava nad ponudom robe i usluga.

     Vrste inflacije:

     Podjela po kriteriju:

• Intenziteta- latentna, srednja, galopirajuća
• Dužine trajanja- sekundarne, jednokratne, kronične
• Porijeklu- domaće, inozemne
• Virulentnosti( jačini)- aktivne, neaktivne, slobodne, prigušene
• Inflacija potražnje
• Troškovna inflacija

     Uzroci inflacije:

• Na strani novca
• Na strani roba
• Ostali uzroci

KATEGORIJE NOVČANIH SREDSTAVA

     Četiri kategorije novčanih sredstava nazivaju se MONETARNI POTENCIJAL.

• M1- novčani optjecaj ili masa( Primarna likvidnost)
• M2- quazi novac (Sekundarna likvidnost)
• M3- ostala likvidna sredstva (Tercijarna likvidnost)
• M4- nelikvidna sredstva

NOVČANI OPTJECAJ I NOVČANA MASA

• Novčani optjecaj- cjelokupna masa različitih po formi prometnih i platežnih sredstava; sva ona sredstva koja imaju sposobnost da se prenose bez odgode i gubitaka i koja svatko prima za reguliranje obveza.
• Devizni tečaj- ovisi o veličini dugovanja odnosno potraživanja prema inozemstvu.
• Novčana masa- statistički pokazatelj: predstavlja kvantitativno stanje gotovog i depozitnog novca na određeni dan.

SUVREMENI NAČINI PLAĆANJA

• Kartice- predstavljaju specifični bezgotovinski instrument plaćanja (plastični novac). Pojavljuju se 1950. godine (Diners). Vrste: bankarske kartice, nebankarske kartice, trgovačke kartice.

     Podjela kartica prema kriteriju mogućnosti koje pružaju korisnicima:

• Kreditne kartice
• Troškovne kartice
• Debitne kartice
• Pretplatne kartice
• Purchasing kartice

     Prednosti plaćanja karticom:

• odsustvo potrebe za gotovinom u svakom trenutku
• lak i siguran prijenos i korištenje kartice
• sigurnost u plaćanjima
• ne postoje ograničenja glede iznosa koji se plaća
• mogućnost odgode plaćanja
• mogućnost obročne otplate
• prednosti plaćanja u inozemstvu
• mogućnost podizanja gotovine

     Elektronički oblici plaćanja- suvremeni oblik plaćanja kod kojeg se nalozi za plaćanje provode elektroničkim putem. Sigurna elektronička plaćanja moraju imati privatnost, identifikaciju korisnika, integritet poruka i nemogućnost opovrgavanja obavljene transakcije.

     Paypal- predstavlja internetsku tvrtku koja se bavi privatnim i službenim plaćanjem.
     Usluge Paypala:

• Send money
• plaćanje računa
• slanje novca
• usluge doznaka za razne fondove

MEĐUNARODNI PLATNI PROMET

     Instrumenti platnog prometa:

• Bankovna doznaka- instrument plaćanja u platnom prometu s inozemstvom kojim jedna banka po nalogu svojeg komitenta nalaže drugoj banci isplatu određene svote korisniku.
• Akreditiv- najčešći i najsigurniji instrument plaćanja; nalogodavac stavlja korisniku na raspolaganje preko banke određeni iznos deviza, s tim da korisnik mora ispuniti ugovorene uvjete.
• Ček- predstavlja instrument plaćanja i instrument osiguranja plaćanja.
• Inkaso dokumenata- naplata potraživanja prodavatelju temeljem prezentacije dokumenata. Može biti robni i nerobni inkaso.

FUNKCIJE NOVCA

     Funkcije novca mogu se podijeliti u 3 skupine:

• Klasična funkcija novca
• Suvremena funkcija novca
• Numizmatička funkcija novca

     Klasična funkcija novca dijeli se na:

• Novac u funkciji mjere vrijednosti
• Novac u funkciji sredstava prometa
• Novac kao platežno sredstvo
• Funkcija zgrtanja blaga
• Funkcija svjetskog novca

TEORIJE O NOVCU

• Metalistička teorija o novcu- novac ima funkciju posrednika u razmjeni i sam mora imati vlastitu vrijednost. Postoji kada je zakonom određena novčana jedinica jednaka određenoj količini jednog ili više metala.
• Nominalistička teorija o novcu- predstavlja one novce i novčane jedinice kojima država daje svojstvo da se posredstvom njih mogu podmirivati pravovaljano i zakonski novčane obveze.
• Kvantitativna teorija novca- ovise od odnosa ponude i potražnje roba i usluga s jedne strane i količine raspoloživog novca s druge strane.

     Postoji nekoliko vrsta metalnog važenja:

• Monometalizam- (srebrna i zlatna valuta)
• Paralelno važenje- u prometu cirkuliraju dvije vrste novca
• Bimetalistička valuta- zakonom je utvrđeno da zlatni i srebrni novac koji se kuje u zemlji predstavljaju zakonsko sredstvo plaćanja.
• Hromo važenje- jedna novčana jedinica je zakonsko sredstvo plaćanja, a uz nju postoji još jedna kao pomoćno sredstvo plaćanja.
• Zlatna valuta

NOVČANE UNIJE

1. Latinska 1865.- Belgija, Francuska, Italija, Švicarska, Bugarska, Grčka, Rumunjska, Španjolska, Srbija, Luksemburg, Finska, Južnoameričke države
2. Skandinavska 1875.- Danska, Norveška, Švedska (zajednička novčana jedinica KRUNA)
3. Zapadnoafričkih država 1961.
4. Zemalja Središnje Afrike 1966.
5. Istočno Karipskih država 1970.
6. Zajedničko (bilateralno) uređenje- reguliranje novčanog sustava    

DEPOZITNI NOVAC

     Depozit je potražni novčani saldo koji je kreditna institucija na temelju zakona ili ugovornih pogodbi dužna podmiriti vjerovniku, a on obuhvaća sredstva koja su preostala po bankovnim računima te privremena stanja vezana uz obavljanje poslovne djelatnosti kreditne institucije.

     Prednosti depozitnog novca:

• omogućuje elastičnost monetarnoj politici
• jeftin
• pomoću bezgotovinskog plaćanja državna vlast kontrolira novčane tijekove
• omogućuje racionalno poslovanje novcem

PAPIRNI NOVAC

     Papirni novac pojavio se sa razvojem trgovine, zbog kvarenja metalnog novca i zbog opasnosti nošenja plemenitog metala. Dolazi do potrebe uvođenja surogata novcu.
     Novčani surogati su različiti cirkulacijski papiri koji zamjenjuju novac i daju pravo imatelju na određenu količinu novca ili zlata.

     OSOBINE NOVČANICE:

• glasi na okrugle iznose
• nema roka uplate
• glasi na donositelja

DEFINICIJE:

     Valute- sve što država utvrđuje da na njenom području vrijedi kao novac.
     Novčana jedinica- ime određene valute
     Kovnička stopa- broj novčanih jedinica koje se kuju iz određene količine zlata ili srebra, iz kg ili unce.
     Finoća ili čistoća- omjer između plemenite i neplemenite kovine.
     Remedij- zakonom dopušteno odstupanje od propisane težine ili finoće.
     Prometna težina- propisana težina koju kovinski novac mora imati da bi mogao biti u optjecaju.
     Novčani paritet- pokazuje koliko se plemenite kovine nalazi u novčanoj jedinici jednog novčanog sustava prema novčanoj jedinici drugog sustava.
     Rub novca- predstavlja funkciju promjera i težine kovanice.

    
     1 kg zlata= 3100 FF (francuski franak)
     1 FF= 0,32255 g zlata 
     20 FF= 6,451 g zlata 
     155 kom x 20 FF= 1 kg zlata

DEFINICIJA NOVCA I KOVINSKI NOVAC

     Novac je roba posebne vrste koja vrši društvenu funkciju općeg ekvivalenta s kojom se izražava vrijednost svih vrsta roba i usluga i gdje je cijena novčani izraz vrijednosti.

     Kovinski novac- može biti izgrađen tehnologijom kovanja ili lijevanja. U razdoblju metalizma ima osim nominalne i realnu vrijednost.
     Načini kvarenja novca:

• zamjena
• kontramarkiranje
• vađenje sredine novca
• struganje ruba novca

     Zakoni o novcu i kovnički propisi su:

• valuta ili važenje
• novčana jedinica
• kovnička stopa
• finoća kovanice
• težina novca
• remedij (tolerancija)
• novčani paritet
• prometna težina
• rub novca

OSNOVNE KARAKTERISTIKE NOVCA

• Maturalni novac (prirodnine)- plodovi iz prirode; kroz rad dobivaju uporabnu vrijednost
• Simbolički novac- viši stupanj u razvoju novčarstva. Dolazi do zamjene tradicionalnog novca njegovim simbolom
• Penzatorski novac- rezultat afirmacije kovina
• Numeratorski novac- višak vrijednosti, privatno vlasništvo. To je najstariji novac numeratorskog tipa.